Tijekom radionice učenici su sudjelovali u nekoliko aktivnosti.

1.aktivnost - Igramo se (ledolomac)

Učenici su bili podijeljeni u tročlane skupine: učenici A i B bili su igrači, a učenik C promatrač. Učenik A trebao je čvrsto stisnuti šaku, a učenik B pronaći način kako mu otvoriti šaku (silom, humorom, nagovaranjem prijetnjama, ucjenom….). Potom je učenik B trebao pronaći način kako otvoriti šaku učeniku A. Promatrač je bilježio kako su se učenici ponašali u oba slučaja, koje su strategije primijenili i jesu li bili uspješni. Za pokušaje otvaranja tuđe šake imali su dvije minute.

Nakon provedene aktivnosti učenici su iznosili svoje dojmove kako su se osjećali u oba slučaja i razmišljanja o strategijama koje je njihov suigrač primjenjivao te kako su djelovale na njih. Govorili su o tome zašto su popustili ili nisu popustili. Promatrači su iznijeli svoja zapažanja o igračima iz svoje perspektive. Koje su osjećaje pokazivali? Je li se u nekih parova igra na kraju pretvorila u sukob? Što misle da je uzrok tomu? Koliko im se promijenilo ponašanje, jesu li koristili samo jednu strategiju ili više njih? Koja se strategija pokazala uspješnijom?

2. aktivnost - Pregovaramo

Učenicima je objašnjeno što znači win-win rješenje: ostvariti cilj i zadovoljiti svoju potrebu, a pri tome ne ući u sukob s drugom osobom i ne narušiti odnos s njom.

Nakon toga učenici su se podijelili u parove. Svaki je par izabrao predmet koji se nalazi u razredu ili neku aktivnost (knjiga, kreda, olovka, jabuka, brisanje ploče, sjedenje kraj nekoga i sl.).

Oboje su željeli taj predmet ili aktivnost. Zadatak im je bio da pregovaranjem pronađu rješenje koje će biti zadovoljavajuće za oboje. Prvo je jedna pa druga osoba rekla zašto želi taj predmet/aktivnost, kako se osjećaju sad kad to nemaju, zbog čega ima je to neophodno. Potom su trebali dati svoj prijedlog dogovora, s kojim se druga strana mogla, ali i nije morala složiti. Kada se druga strana nije složila s prijedlogom, morala je iznijeti svoj prijedlog i tako naizmjence dok nisu uspjeli naći zadovoljavajuće rješenje.

3.aktivnost - Riječi koje ranjavaju

Imam li pravo uvijek reći što mislimo? Trebaju li se postaviti granice za izricanje svog mišljenja i uvjerenja? Kakv bi govor ugrožavao prava drugih i ugled drugih ljudi? 

Djeca pišu na listiće ružne komentare koje su čuli da djeca govore jedni o drugima (u razred), razvrstavaju ih u određenu kategoriju od "Zadirkivanje" do "Ekstremno ponižavajuće". Pregledavaju listu koju su ostali učenici učinili u paru i komentiraju koje su riječi razvrstane u drugu kategoriju i zašto?

4. aktivnost - Zaključujemo

Učenici su iznosili kako su se osjećali dok su pregovarali i kad su pronašli zadovoljavajuće rješenje. Uspoređivali su strategiju pregovaranja sa strategijama kojima su se koristili u prvoj igri. Kako neke riječi koje su iste doživljavamo više ili manje bolnima? Zašto se ljudi koriste s tim riječima? 

Na kraju sata učenici se metodom čučni/ostani stajati izjasnili tko misli da je na ovom satu naučio nešto novo što će pokušati primijeniti sljedeći puta kad se nađe u sukobu s nekim.

Biljana Nikšić, stručni suradnik pedagog